Thumb coat of arm Rijeka

Default rijeka0
Izvor: Rijeka Municipality
Bigger thumb vojko obersnel Gradonačelnik

Vojko Obersnel

Biografija

Kratka povijest

Rijeka je smještena na blago položenoj padini, s uskim obalnim pojasom, izdašnim izvorima pitke vode, u zaklonjenom zaljevu koji je oduvijek imao prirodna obilježja luke. Najstariji tragovi ljudske prisutnosti potječu iz doba paleolitika i neolitika, a ostaci pretpovijesnih gradina iz brončanog i željeznog doba. Najranija naselja ovdje su keltska Tarsatika i naselje Tarsata ilirskog plemena Liburna.

U doba Rimljana, o kojem svjedoče brojni arheološki nalazi, naselje se pomiče bliže moru, uz utok rijeke Rječine u Jadran. Prvo spominjanje srednjovjekovnog naselja potječe iz 13. stoljeća kada je Rijeka utvrđeni feudalni grad, okružen zidinama s nekoliko kula.  

U 14. stoljeću Rijeka je posjed Devinaca, knezova Krčkih - Frankopana, obitelji Valze, a od 1466. godine u posjedu je Habsburgovaca. U 16. stoljeću u gradu djeluje glagoljska tiskarnica, a zbog razvijene trgovine željezom, uljem, drvom, vunom, stokom i kožom, Rijeka doživljava trgovinski procvat. Nešto kasnije trgovina slabi zbog čestih turskih provala i i sukoba uskoka s Mlečanima. Početkom 18. stoljeća Rijeka jača kao važno trgovačko središte, pa je 1719. austrijski car proglasio Rijeku slobodnom lukom. Ojačala Ugarska uskoro počinje iskazivati pretenzije prema Rijeci kao svom izlazu na more.

Grad je 1848. godine izravno pripojen Banskoj Hrvatskoj, no, godine 1868. dodatkom na Hrvatsko-ugarsku nagodbu, Rijeka je kao corpus separatum, došla pod izravnu upravu mađarske vlade koja ubrzano razvija Rijeku u svoj najveći pomorsko-lučki centar. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine Rijeka je grad u sklopu Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Istovremeno se očituje talijanska želja za pripajanjem Rijeke Italiji. Pariškom mirovnom konferencijom određeno je da se da se talijanske postrojbe moraju povući iz Rijeke, no, talijanski vojnik Gabriele D'Annunzio s nekolicinom pristaša ulazi 1920. u Rijeku i zauzima grad suprotno volji Vlade u Rimu. Rapallskim ugovorom između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, te porazom D'Annunzia,  Rijeka je postala – Slobodna država Rijeka koju su priznale sve svjetske sile. Kao takva je postojala do 1924. kada je Rimskim sporazumom pola grada pripalo Italiji, a pola grada Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca. Rijeka je u godinama koje su uslijedile sudjelovala u vojnom otporu fašizmu, a u Drugom svjetskom ratu bila i dio antifašističke fronte. Nakon talijanske kapitulacije 1943. uslijedila je njemačka vojna okupacija grada, a oslobodile su ga jedinice Jugoslavenske armije 3. svibnja 1945. godine. Poslije završetka rata potpisivanjem Pariških mirovih ugovora 1947., Rijeka je dodijeljena državi Jugoslaviji, pod kojom se nastavlja dalje razvijati. Rijeka je bila glavna luka Jugoslavije, a u industrijskoj proizvodnji obnavljaju se brodogradnja, proizvodnja papira, brodskih uređaja i motora, rafinerija nafte i tekstilna industrija. Od 1991. godine Rijeka je grad Republike Hrvatske koja je tada donijela Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti i prekinula sve državnopravne veze sa SFRJ.

U suvremeno doba Rijeka se razvija kao važno prometno, lučko i sveučilišno središte. U ekspanziji je broj turističkih posjeta gradu, a 2020. godine Rijeka nosi titulu Europske prijestolnice kulture.

Rijeka je treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije. Grad ima 128. 624 stanovnika, a sa širom okolicom oko 250.000. Zbog idealnog zemljopisnog položaja i dubine mora, Rijeka je kroz svoju povijest bila jedna od najvećih europskih luka i moćno industrijsko središte. U novom mileniju grad se osim razvoja luke i prometnog pravca okreće i razvoju sveučilišta, turizma i uslužnog sektora. Danas Rijeka bilježi pozitivne rezultate u svim područjima, od ekonomskih pokazatelja aktivnosti gospodarstva, preko razvoja stručnih i znanstvenih djelatnosti, sve do sporta i kulture. Nosi titulu najtransparentnijeg hrvatskog grada, a kao uspješan i moderan europski grad proglašena je Europskom prijestolnicom kulture 2020. Grad se nalazi na zapadu Hrvatske, na sjevernoj obali Riječkog zaljeva (14° 26' istočne zemljopisne dužine 45° 21' sjeverne zemljopisne širine). Ima umjereno toplu vlažnu klimu. Prosječna temperatura zraka u gradu iznosi 13,8 °C, srednja siječanjska temperatura je 5,6 °C, a srednja temperatura u srpnju 23,3 °C.

Rijeka se nalazi u uzlaznom trendu u kojem iz godine u godinu raste broj poduzetnika, broj zaposlenih i ukupni prihodi gospodarstva.  U strukturi gospodarstva u Rijeci dominiraju mali i mikro poduzetnici te u ukupnim prihodima sudjeluju s visokih 45 % i predstavljaju najveći generator rasta riječkog  gospodarstva. Pet najznačajnijih djelatnosti riječkog gospodarstva su Prerađivačka industrija, Građevinarstvo, Trgovina, Prijevoz i skladištenje te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. One ostvaruju 84% ukupnih prihoda i njihov prosječan rast je oko 6%.  Velik postotni rast prihoda ostvaruju i poduzetnici u sve važnijoj djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane. U usporedbi s velikim hrvatskim gradovima, riječki poduzetnici su među najuspješnijima. Tako se po mjerilu ekonomičnosti s ostvarenom neto dobiti po zaposlenom Rijeka nalazi iza Zagreba, dok se u vrhu nalazi po rentabilnosti. Riječki poduzetnici ostvaruju izvoz u visini koja ih smješta na drugo mjestu u Hrvatskoj, odmah poslije Zagreba.

 

RIJEKA – RITAM GRADA

Rijeka port
Izvor: Rijeka Municipality

Rijeka je grad bogate povijesti i dinamične sadašnjosti, novih vizura i životne radosti. Svojim novostečenim prednostima turističkog središta koje se miljama odmaklo od svojedobne percepcije lučkog i industrijskoga grada dodaje i one nekadašnje – zbog odlične prometne povezanosti cestom, brodom, željeznicom ili zrakoplovom u Rijeku se lako dolazi, ali je i ishodište za nova putovanja.

Rijeka ima bogatu prošlost, ali nije njome zarobljena, nego pulsira dinamičnim ritmom svakodnevice, koji ćete možda najbolje osjetiti u samom središtu grada, na uvijek živoj središnjoj šetnici, Korzu. Vi sjedite, a ljudi, slike i događanja prolaze…

Ali i kad se ugase svjetla i mnogi gradovi utihnu, Rijeka intenzivno živi u kavanama i restoranima s izvrsnom gastronomskom ponudom te, dakako, u klubovima u kojima zabava za mlade traje dugo u noć.

Riječki je kalendar događanja prepun cijele godine pa će gosti – u koje god doba došli – u njemu pronaći mnoge zanimljive i atraktivne priredbe glazbenog, dramskog i likovnog izričaja, kao i urbane klubove za mlade koji nude provod baš po njihovoj mjeri.

No Rijeka intenzivno živi i na svojoj obali na kojoj su uređene prekrasne plaže. Jednako će tako zanimljivo biti upoznavanje grada osmišljenim pješačkim rutama ili pak vožnja riječkim biciklističkim stazama.

Rijeka, jednostavno, ima mnogo lica – sva su zanimljiva i zavodljiva i sva su – namijenjena vama.